Kamenica je luksuzna namirnica koja ima visoku nutritivnu i gastronomsku vrijednost, a Malostonska kamenica je jedinstveni autohtoni proizvod koji predstavlja vrhunsku deliciju, a koja je poznata i kao afrodizijak. Na području Dubrovačko-neretvanske županije uzgaja se već stoljećima, još od antike. Malostonsku kamenicu karakteriziraju specifična organoleptička svojstva koja su rezultat fizikalnih svojstava mora u Malostonskom zaljevu. Malostonski zaljev je jedinstven ekosustav u kojem se uzgaja kamenica u prirodnom okolišu i kamenice se mogu jesti direktno iz mora. Vrlo je važno naglasiti da se obavljaju redovita mjerenja saliniteta, temperature mora, nitrata, fosfata i silicija, koja su pokazala da je taj ekosustav stabilan već 40 godina.
Ipak, proizvodnja malostonske kamenice ne zadovoljava domaće potrebe, a i znanje potrošača o toj kamenici nije na razini na kojoj bi trebalo biti. Zato je potrebno provesti marketinške aktivnosti kako bi se svijest potrošača (domaćih i stranih) o važnosti malostonske kamenice povećala. Pozitivni pomaci vide se u tome se u Stonu organiziraju Dani malostonske kamenice u sklopu obilježavanja fešte sv. Josipa u ožujku. Osim toga, malostonska kamenica nosi oznaku izvornosti na nacionalnoj razini.
Ipak, istraživanje autora Stojčevića za FLAG Južni Jadran (2016) pokazuje da potrošači iz Dubrovačko-neretvanske županije smatraju da je potrebna intenzivna komunikacija s potrošačima kako bi se povećala njihova svijest o malostonskoj kamenici kao proizvodu koji ima vrlo važan tradicijski značaj. Istim istraživanjem je utvrđeno da je tek 64% ispitanika čulo za malostonsku kamenicu, dok je njih 37% probalo istu. Istraživanje je provedeno na uzorku 300 gostiju ugostiteljskih objekata (lokalno stanovništvo, domaći i strani turisti). Rezultati spomenutog istraživanja pokazali su da tek 16% ispitanika redovito konzumira malostonsku kamenicu. Potrošači malostonske kamenice najčešće su u dobi između 30 i 49 godina, zaposleni, visoko obrazovani, u većem udjelu ženskog spola, nisu cjenovno osjetljivi, te su općenito skloniji riziku. Prema rezultatima istog istraživanja potrošači malostonske kamenice su osviješteni, samosvjesni ljudi koji pokazuju sklonost zdravoj prehrani, ali prije svega ih u zanimaju hedonistički aspekti hrane, odnosno gastronomski užitak. Rezultati istraživanja autora Violić (2017) na uzorku od 200 ispitanika pokazuju da gotovo polovica ispitanih konzumira kamenicu rjeđe od jednom godišnje, a njih 22% tek nekoliko puta godišnje. Glavni razlozi za to su nedostupnost kamenice na tržištu i percepcija da je to jelo za posebne prigode i svečanosti. Rezultati tog istraživanja pokazuju kako većina konzumenata kamenica (31%) smatra najkvalitetnijim upravo kamenice uzgojene na području južne Dalmacije. Za malostonsku kamenicu je čulo 65% od ukupnog broja ispitanika i oni smatraju da se malostonska kamenica od obične kamenice najviše ističe po tradiciji i povoljnim prirodnim uvjetima za uzgoj kamenice u Malostonskom zaljevu. Većina ispitanih smatra da je malostonsku kamenicu nužno brendirati i da promotivne aktivnosti vezane uz malostonsku kamenicu nisu dovoljno razvijene.
Iako ne postoji puno znanstvenih istraživanja koja su se bavila potrošačima i njihovom percepcijom malostonske kamenice, na temelju spomenutih istraživanja može se zaključiti da je potrebno raditi više na brendiranju i osvještavanju lokalnog stanovništva, domaćih i stranih turista, ali da su generalno njihovi stavovi o malostonskoj kamenici vrlo pozitivni. Suvremeni turizam je spoj lokalne gastronomije i prirodnih ljepota te je stoga upravo malostonska kamenica zaslužila veću pozornost na domaćoj gastronomskoj sceni.
Autor: Marina Tomić Maksan (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet)
Izvor fotografije: Ministarstvo poljoprivrede RH
