Na Međunarodnom inovacijskom samitu koji se u sklopu projekta Innovamare održava online od 28. do 30. listopada svjetski priznati znanstvenici, stručnjaci i poduzetnici razgovarali su o inovacijskim sustavima, zagađenju mora te podvodnoj robotici i senzorima, donosi morski.hr.

Svoj doprinos raspravi dalo je i četvero predavača iz Hrvatske: Nikola Mišković iz Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LaPoST) na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, stručnjak u području inovacijskog ekosustava Emir Džanić iz Funifiera iz Zagreba, stručnjak za područje očuvanja i zaštite obale i mora Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner te Ivona Cetinić, hrvatska znanstvenica u NASA-i koja se bavi proučavanjem i zaštitom oceana.

Piršić je u svom predavanju skrenuo pažnju na Jadransko more za koje smatra da je ozbiljno ugroženo onečišćenjem.

– Zahvaljujući dugotrajnim informacijama koje dolaze iz satelita, mi znamo da se oceani mijenjaju kao posljedica klimatskih promjena. Ti podaci su besplatno dostupni svima i omogućavaju razvoj globalnih i lokalnih ciljanih aplikacija, poput projekta Innovamare – pojasnila je i najavila da je u sljedećih par godina kroz suradnju NASA-e, Europske svemirske agencije i ostalih agencija u planu lansiranje 3-4 velika satelita za promatranje mora čija je funkcija definirana potrebama znanstvenika iz cijeloga svijeta.

Cetinić smatra da je takva suradnja temelj za razvoj nove tehnologije. Naglasila je i da je važno da znanstvenici koji su dio projekata poput ovoga posvete dio svoga vremena i na komunikaciju s onima koji nemaju znanstvenu podlogu, a čije nam je razumijevanje tematike nužno, poput političara, ali i najmlađih članova društva kako bismo inspirirali nove generacije znanstvenika i inženjera.

Svoj obol zaštiti mora svakako će dati i robotika, a o projektima koji se na tom području već provode pričao je Mišković.

– Uz pomoć robota možemo nadzirati kvalitetu vode, podvodna staništa ili arheološka nalazišta. Želimo koristiti povezane robotske sustave za nadziranje mora na više lokacija u isto vrijeme. Imamo projekt koji razvija robote koji će u ‘jatima’ plutati na površini, druge koji će plivati poput umjetnih riba i treće koji će biti na morskom dnu. Ti roboti će komunicirati međusobno, a informacije iz njihovih senzora će nam reći što se događa u moru, od mjerenja razina kisika, do različitih vrsta zagađenja poput naftnih mrlja i slično – pojasnio je Mišković, dodavši kako roboti još uvijek ne mogu zamijeniti ronioce, ali mogu im pomoći da lakše obavljaju svoj posao.

U sklopu samita održano je šest panela, tri popularna i tri tehnička, a Domagoj Šarić iz HGK je kao domaćin trećeg tehničkog panela pod radnim nazivom „U potrazi za ekosustavom s kojim broditi  kroz globalnu konkurenciju“ objasnio važnost teme za projekt Innovamare.

– HGK je prepoznala vrijednost ekosustava kao modela u gradnji kapaciteta za sustavno i planirano inoviranje. Vjerujemo da će povezivanje na dobro osmišljenim platformama, razvoj inovativnih rješenja na bazi misija i uključivanjem dionika kroz Livinglab metodologiju ostvariti ciljeve projekta Innovamare, odnosno postaviti okvir za postizanje veće konkurentnosti kroz inovacije i stvoriti pretpostavke za održivosti inovacijskog sustava podvodne robotike i senzorike u službi održivosti, zaštite i monitoringa Jadranskog mora“, izjavio je Šarić, uz napomenu kako inovacije ne nastaju u izolaciji već suradnjom i povezivanjem danas već gotovo svih dionika u lancima vrijednosti – od dobavljača i korisnika pa sve do potpornih institucija te javnosti.

– Sva ta mreža dionika koji djeluju zajedno tvore ekosustav. Danas, u vremenu brze izmjene informacija, znanja te tehnološkog razvoja, te ekosustave treba stvarati brže kroz prilagodbu poslovnih i organizacijskih modela za takav oblik suradnje – poručio je Šarić.

Ostatak zanimljivog članka pročitajte OVDJE.

email iconKontaktirajte nas
Opreativni program za pomorstvo i ribarstvo