Sushi je tradicionalno azijsko jelo, koje je danas popularnije nego ikad. Mnogi smatraju da je sushi japansko jelo, no sushi zapravo potječe od kineskog jela narezushi, koje se pripremalo od fermentirane riže i slane ribe još u 2. stoljeću prije Krista.
Iako se sushi smatra modernom hranom 21. stoljeća, prvi puta se spominje još u 8. stoljeću, kada je služio kao rješenje za konzerviranje hrane. Tako su stanovnici jugoistočne Azije provodili prirodnu fermentaciju ribe pomoću soli i riže. Konzumirala se samo ta konzervirana riba, dok se riža odvajala i bacala. Kako je takav postupak fermentacije trajao od nekoliko mjeseci pa do čak godinu dana, s vremenom je napušten, a u 14. stoljeću počeo se koristiti rižin ocat, koji se dodavao kuhanoj riži i na taj način se produžio rok trajanja konzervirane ribe.
Suvremena verzija sushija javlja se u 19. stoljeću i smatra se početkom trenda brze hrane u Japanu. Na početku se sushi smatrao jednostavnom hranom, no s vremenom su Japanci od sushija počeli pripremati prava umjetnička djela.
Prvi sushi restoran na zapadu otvoren je 1966. godine u Los Angelesu. Vrlo brzo Amerikanci su prihvatili sushi i počeli ga redovito konzumirati. Sushi je u zapadnim zemljama na početku smatran luksuznom hranom, no s vremenom zbog porasta broja japanskih restorana postao je svima dostupan. Osim toga, izuzetno snažna promocija konzumacije sushija je prisutna na globalnoj razini. Sushi je izuzetno primamljiv oku zbog šarenila, ali ne smijemo zaboraviti da je sushi nutritivno vrlo vrijedna hrana, koja se promovira kao zdrava verzija brze hrane.
Istraživanja pokazuju da je sushi popularan zbog sljedećih razloga:
- praktičnost za konzumaciju – sushi je hrana koja se jednostavno može jesti „s nogu“.
- „zdrava“ hrana – iako je sushi nutritivno vrijedna hrana, treba paziti na količinu konzumiranog sushija jer je primjerice wasabi, koji se često koristi u pripremi sushija, vrlo pikantnog okusa.
- okus sushija – sushi se može pripremati s različitim namirnicama (povrće, morski plodovi, začini) te je stoga mogućnost dobivanja zanimljivih okusa velika.
- egzotična hrana – za sve koji nisu stanovnici azijskih zemalja, sushi predstavlja etničku hranu, a konzumacija etničke hrane uvijek se veže uz avanturu, novi doživljaj i iskustvo.
Iz navedenih razloga očekuje se daljnji porast broja sushi restorana diljem svijeta. Slična situacija je i u Hrvatskoj, gdje je u posljednje nepune dvije godine samo u Zagrebu otvoreno 6 novih sushi restorana. Prvi sushi restoran otvoren je u Zagrebu prije skoro dvadeset godina, a danas su sushi restorani pravi hit u Hrvatskoj pa ih tako, osim u Zagrebu, nalazimo i u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Rijeci, Poreču… Ono što je važno za naglasiti da neki sushi restorani u Hrvatskoj pripremaju sushi od jadranske tune iz uzgoja. Na taj način promiče se i pomaže ribarstvu u Hrvatskoj, što je svakako vrijedno spomena.
Autor: Marina Tomić Maksan (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet)
