Malostonski zaljev ima izvrsne uvjete za uzgoj školjkaša, pogotovo europske plosnate kamenice (Ostrea edulis) – školjke koja se zbog svoje rijetkosti, kvalitete i tradicije smatra pravim draguljom. Zahvaljujući iznimno povoljnim prirodnim uvjetima, ovaj kutak hrvatskog Jadrana već desetljećima njeguje tradiciju školjkarstva, a kamenice nisu samo lokalni specijalitet, već i međunarodni.
Kamenice kao ključ malostonskog identiteta
Uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu neraskidivo je povezan s turizmom i ugostiteljstvom. U ponudi brojnih restorana i konoba, svježe kamenice često zauzimaju centralno mjesto, a njihova konzumacija u prirodnom ambijentu – s pogledom na zaljev i Pelješki most – jedno je od autentičnih dalmatinskih iskustava koje sve više privlači goste iz zemlje i inozemstva.
No, ono što ovu priču čini još posebnijom jest činjenica da Malostonski zaljev, za razliku od mnogih drugih europskih područja, nije pogođen velikim parazitskim zarazama koje su desetkovale populaciju europske kamenice. Dok su u Francuskoj, Irskoj i Španjolskoj proizvođači 70-ih godina bili prisiljeni preći na otporniju, ali manje cijenjenu pacifičku kamenicu (Crassostrea gigas), u Malom Stonu se nastavila uzgajati upravo autohtona Ostrea edulis.
Tržišna borba: kvaliteta protiv kvantitete
Danas pacifička kamenica, Crassostrea gigas, čini oko 95% europske proizvodnje – raste brže, lakše se uzgaja i dostupna je u većim količinama. No, pravi poznavatelji i dalje prepoznaju vrijednost Ostree edulis – njezinu specifičnu aromu, okus i tradicionalnu vrijednost.
Trenutačno se gotovo cijela proizvodnja Malostonske kamenice – između 800.000 i milijun komada godišnje – prodaje unutar Hrvatske, uglavnom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Samo oko 10% plasira se prema drugim krajevima Hrvatske, najviše u Istru i Zagreb.
Europa traži priču, a Malostonska kamenica je ima
Na europskom tržištu kamenice se sve više doživljavaju kao luksuzni proizvod s izraženim sezonalnim karakterom. Više od polovice godišnje potrošnje događa se tijekom blagdana – posebice za Božić i Novu godinu – a najveća potrošnja bilježi se u gradovima poput Pariza, Bruxellesa, Madrida, Barcelone i Milana. Osim restorana, značajan dio potrošnje odvija se i izravno kod proizvođača na obali.
Europski potrošači sve više traže autentičnost, izvornost i lokalnu priču. U takvom kontekstu, Malostonska kamenica ima sve preduvjete da zauzme svoje mjesto na tržištu – ali to zahtijeva ozbiljnu poslovnu strategiju.
Kako dalje? Vrijeme je za jači iskorak
Uspješan proboj na europsko tržište zahtijeva više od same kvalitete proizvoda. Potrebna je kvalitetna marketinška strategija koja uključuje snažniju izgradnju brenda, osmišljenu promociju i izvoznu logistiku.
Uz adekvatnu potporu lokalne zajednice, države i europskih fondova, te zajednički nastup proizvođača kroz udruge i klastere, ovaj jedinstveni hrvatski proizvod može postati i ozbiljan izvozni adut. Ne samo kao školjka – već kao simbol održive proizvodnje s okusom Mediterana.
Autor teksta: Marina Tomić Maksan, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Izvor: HGK, dostupno na: https://www.hgk.hr/zupanijska-komora-dubrovnik/predstavljanje-projekta-posebnosti-malostonske-kamenice-the-queen-of-oysters
