Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) su 2023. godine zajedničkim snagama napravile procjenu rizika i koristi konzumacije ribe. Na temelju detaljnog pregleda istraživanja, ova je radna skupina zaključila da, iako su prehrambene i zdravstvene prednosti konzumacije ribe neupitne, još uvijek postoji malo istraživanja o toksičnim učincima izloženosti metil-živi i dioksinima iz ribe. Stručnjaci naglašavaju potrebu za dodatnim istraživanjima o izloženosti tim kontaminantima kroz prehranu, te ističu da rizici i koristi konzumacije ribe ovise o nizu individualnih i regionalnih čimbenika.
Postoje snažni dokazi u korist konzumacije ribe tijekom svih životnih razdoblja
Skupina stručnjaka izradila je izvješće o zdravstvenim koristima i rizicima konzumacije ribe na zahtjev Codex Alimentarius Odbora za prehrambene aditive i kontaminante, kao odgovor na sve veću zabrinutost javnosti zbog prisutnosti kemijskih onečišćivača u ribi. Konkretno, zatražena je usporedba zdravstvenih koristi konzumacije ribe s potencijalnim zdravstvenim rizicima povezanima s izloženošću metil-živi i dioksinima (uključujući poliklorirane dibenzo-p-dioksine i poliklorirane dibenzofurane, kao i dioksinima slične poliklorirane bifenile) koji mogu biti prisutni u ribi.
Stručnjaci su pregledali recentnu znanstvenu literaturu, analizirajući koristi konzumacije ukupne ribe, masne ribe i ribe s niskim udjelom masti u odnosu na različite aspekte ljudskog zdravlja, uključujući alergije i imunološki odgovor, ishod trudnoće i rast, zdravlje kostiju, rak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, smrtnost, neurološki razvoj i poremećaje, te prekomjernu tjelesnu masu i pretilost. Pojam “riba” u ovom kontekstu obuhvaća ribu i školjkaše, ali ne i morske sisavce.
Općenito, stručnjaci su se složili da su proizvodi od ribe kulturno važna hrana koja pruža energiju, proteine i niz drugih hranjivih tvari važnih za zdravlje. Postoje snažni dokazi u korist konzumacije ribe tijekom svih životnih razdoblja, a posebno su istaknuli pozitivnu povezanost između konzumacije ribe kod trudnica i boljih ishoda poroda, te kod odraslih s manjim rizikom od kardiovaskularnih i neuroloških bolesti.
Međutim, stručnjaci naglašavaju da se koristi koje proizlaze iz studija na općoj populaciji i učinci na pojedinca razlikuju ovisno o ukupnoj prehrani, karakteristikama potrošača te vrsti i količini konzumirane ribe. Procjene rizika i koristi na regionalnoj, nacionalnoj ili lokalnoj razini potrebne su kako bi se preporuke za konzumaciju ribe bolje prilagodile, uzimajući u obzir lokalne prehrambene navike, razinu kontaminacije ribe, sadržaj hranjivih tvari, prehrambeni status populacije, kulturne navike i demografske čimbenike.
Dioksini i metil-živa najveći problem hrane iz mora
Što se tiče učinaka dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (dl-PCB) konzumiranih putem ribe, znanstveni dokazi su ograničeni – većina podataka potječe iz populacija koje su bile snažno izložene dioksinima zbog radnog okruženja ili lokalnog onečišćenja. Hrana životinjskog podrijetla, uključujući ribu, glavni je izvor izloženosti tim tvarima. Koliko riba doprinosi toj izloženosti ovisi o regiji, vrsti, porijeklu i količini ribe koju ljudi konzumiraju. Ipak, postoje dosljedni dokazi da je izloženost dioksinima povezana sa smanjenom kvalitetom sjemena (sperme), promjenama omjera spolova kod rođenja i slabijom kvalitetom zubne cakline.
Pokazalo se da konzumacija ribe tijekom trudnoće pozitivno utječe na neurološki razvoj djeteta, međutim, u nekim populacijama izloženost metil-živi u ranoj životnoj dobi (prije rođenja i u djetinjstvu) bila je povezana sa štetnim učincima na neurorazvoj. O štetnim učincima metil-žive na srce, živčani sustav i zdravlje općenito u odrasloj dobi nema dovoljno čvrstih dokaza. Na temelju mehanizama u tijelu i pokusa na životinjama, zna se da učinak metil-žive ovisi o unosu selena, ali podaci iz studija na ljudima još su ograničeni.
Stoga, stručni odbor istaknuo je više područja u kojima su potrebna dodatna istraživanja – posebno studije koje procjenjuju utjecaj konzumacije ribe na određene zdravstvene ishode te doprinos kontaminanata iz ribe tim ishodima u populacijama koje nisu izložene visokoj razini kontaminacije. Buduća istraživanja trebala bi uzeti u obzir i načine pripreme ribe, kao i vrste i osobine konzumirane ribe. Također, potrebna su i bolja istraživanja o koncentracijama hranjivih tvari i kontaminanata u ribi, posebno lokalne ribe. Uz to, studije bi trebale uzeti u obzir i ukupni učinak iscrpljivanja ribljeg fonda na zdravlje planeta i utjecaj na ljudsko zdravlje, u skladu s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
Poruka stručnjaka zemljama svijeta
Kako bi se maksimalno iskoristile koristi konzumacije ribe za opću populaciju tijekom svih životnih faza, stručnjaci preporučuju da zemlje:
• prepoznaju ribu kao važan prehrambeni izvor energije, bjelančevina i drugih hranjivih tvari bitnih za zdravlje, te da je konzumacija ribe važan dio kulturne tradicije mnogih populacija
• naglase koristi konzumacije ribe za različite zdravstvene ishode tijekom života, uključujući trudnoću, djetinjstvo i odraslu dob
• prikupljaju standardizirane podatke o kontaminantima i hranjivim tvarima u ribi
• razvijaju, održavaju i unaprjeđuju postojeće baze podataka o razinama i trendovima kontaminanata i hranjivih tvari u ribi po regijama
• prikupljaju standardizirane podatke o prehrambenom unosu ribe – količini, vrsti i izvoru – na regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini radi točnijih procjena rizika i koristi
• razvijaju i evaluiraju strategije za procjenu rizika, upravljanje rizikom i komunikaciju rizika koje maksimiziraju koristi, a minimiziraju rizike povezane s konzumacijom ribe.
Nutricionistički tim Vitaminoteke
Izvor:
• FAO & WHO. 2024. FAO/WHO background document on the risks and benefits of fish consumption. Food Safety and Quality Series, No. 27. Rome.
