Upalne bolesti crijeva (IBD, eng. Inflammatory Bowel Disease), predstavljaju kronične upalne bolesti koje zahvaćaju probavnu cijev, ali i različite druge organe u tijelu bolesnika. Probavna cijev počinje od usta i sastoji se od jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva, a povremene ili trajne upalne promjene mogu se pojaviti i na organima izvan probavne cijevi (zglobovi, koža, oči, žučni vodovi, jetra).
U skupini upalnih bolesti crijeva razlikuju se tradicionalno tri bolesti: Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i intermedijarni kolitis. Upalne promjene u Crohnovoj bolesti zahvaćaju sve slojeve stijenke crijeva, mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu probavne cijevi i ne pojavljuju se kontinuirano nego se izmjenjuju područja upale i normalne sluznice crijeva. Ulcerozni kolitis označava isključivo upalu debelog crijeva (kolon – lat. debelo crijevo; kolitis – lat. upala debelog crijeva). Upala zahvaća samo sluznicu i to često u obliku čireva (ulcus – lat. čir, vrijed) pa je to razlog zašto se ovaj kolitis naziva ulceroznim.
Upalne bolesti crijeva kronične su i neizlječive bolesti crijeva koje značajno utječu na kvalitetu života oboljelih. Iako je patogeneza IBD-a još uvijek predmet istraživanja, poznato je da čimbenici poput genetske podložnosti, crijevne mikrobiote, okoliša i prehrane igraju ključnu ulogu u razvoju ovih bolesti. Brojna istraživanja povezuju protuupalnu mediteransku prehranu i unos ribe bogate omega-3 masnim kiselinama sa smanjenim rizikom od razvoja upalnih bolesti crijeva. Pretpostavlja se da omega-3 masne kiseline mogu spriječiti ili usporiti razvoj IBD-a poticanjem protuupalnih procesa.
Za oboljele od upalnih bolesti crijeva prehrana je iznimno važna, kako za održanje optimalnog nutritivnog statusa i uspješnost liječenja, tako i za održanje remisije. Prehrambene preporuke razlikuju se kod različitih oblika i faza bolesti. Također, ne reagiraju svi oboljeli jednako na prehrambenu terapiju. Svaki bolesnik zahtijeva individualan pristup, a optimalno je kad i sam bolesnik sudjeluje u kreiranju i praćenju uspješnosti propisane dijete. Temelj prehrane je osobno iskustvo bolesnika te provođenje blage eliminacijske dijete koja je ujedno bogata energijom, proteinima i mikronutrijentima, posebice u aktivnim fazama bolesti. Riba kao lakoprobavljiva namirnica odlično se uklapa u prehranu oboljelih, a zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina smatra se da može imati protuupalno djelovanje. Posebno se preporučuje za oboljele od ulceroznog kolitisa, no ujedno čini važan dio eliminacijskih dijeta za oboljele od Crohnove bolesti.
Što nam donose nova znanstvena istraživanja?
U razdoblju od 2006. do 2010. godine provedena je kontinuirana prospektivna studija UK Biobank na području Ujedinjenog Kraljevstva. Studija je uključivala više od 500.000 sudionika u dobi od 40 do 69 godina, s ciljem istraživanja glavnih uzroka različitih kroničnih bolesti, uključujući i IBD. Podaci o zdravstvenom stanju ispitanika prikupljeni su putem upitnika, mjerenja i analiza biomedicinskih uzoraka, a podaci o incidenciji IBD-a prikupljeni su iz administrativnih zdravstvenih baza Nacionalne zdravstvene službe (NHS). Jedan od ključnih dijelova studije bio je praćenje učestalosti konzumacije ribe pomoću polukvantitativnog upitnika o prehrambenim navikama, gdje su sudionici odgovarali na pitanja o tome koliko često konzumiraju masnu (npr. srdele, losos, skušu, haringu) i nemasnu ribu (npr. bakalar, konzerviranu tunu, oslić). Na temelju tih odgovora, istraživači su usporedili rizik od razvoja IBD-a među osobama koje su redovito konzumirale masnu ribu i onima koje je nikada nisu konzumirale.
Studija je pokazala da je konzumacija masne ribe povezana s nižim rizikom od razvoja IBD-a. Osobe koje su redovito konzumirale masnu ribu, više od jednog serviranja tjedno, imale su 9-19% niži rizik od razvoja IBD-a u usporedbi s onima koje nisu konzumirale masnu ribu. Ovaj učinak ostao je stabilan nakon prilagodbe za širok spektar potencijalnih čimbenika koji bi mogli utjecati na rezultate (poput dobi, spola, tjelesne mase i pušenja). Suprotno tome, unos nemasne ribe nije pokazao značajnu povezanost s rizikom od IBD-a, što bi moglo biti povezano s različitim sadržajem biološki aktivnih sastojaka između masne i nemasne ribe. Naime, masna riba bogata je omega-3 masnim kiselinama, dok nemasna riba sadrži daleko manje tih korisnih nutrijenata.
Razlika u sastavu između masne i nemasne ribe može objasniti ove rezultate. Na primjer, jedan obrok bakalara sadrži 0,3 g omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA), dok jedan obrok lososa sadrži oko 1,5 g, a jedan obrok skuše čak 3,0 g. Ove omega-3 masne kiseline imaju snažna protuupalna svojstva koja mogu pomoći u smanjenju upalnih procesa u crijevima, što može smanjiti rizik od razvoja IBD-a. Osim omega-3 masnih kiselina, riba također sadrži druge važne nutrijente poput joda, selena, vitamina D i proteina, koji mogu dodatno doprinositi zdravlju crijeva i imati zaštitnu ulogu u prevenciji IBD-a.
Unatoč korisnim rezultatima, ova studija ima nekoliko ograničenja koje treba uzeti u obzir. Prvo, učestalost konzumacije ribe bila je procijenjena putem jednostavnih upitnika koji nisu omogućili preciznu procjenu veličine porcija, specifičnih vrsta ribe koje su konzumirane, niti metoda pripreme ribe. Ovi detalji mogli bi dodatno pojasniti povezanost između unosa ribe i rizika od IBD-a. Drugi potencijalni problem je selekcijska pristranost jer se studija oslanjala na prikupljanje podataka na području Ujedinjenog Kraljevstva, te uključuje ispitanike u dobi od 40 do 69 godina. Stoga rezultati možda nisu primjenjivi na djecu i adolescente, kao ni na druge etničke skupine.
Ova studija pruža snažne dokaze o zaštitnoj ulozi masne ribe i ribljeg ulja u smanjenju rizika od IBD-a. Uzimanje masne ribe, osobito one bogate omega-3 masnim kiselinama, može biti važan faktor u prevenciji upalnih bolesti crijeva, kao i u očuvanju zdravlja crijeva općenito. Preporuka za povećanje konzumacije plave ribe poput srdele, skuše, tune i palamide može biti korisna strategija za smanjenje rizika od IBD-a, ali i drugih kroničnih bolesti koje imaju upalnu komponentu.
Nutricionistički tim Vitaminoteke
Literatura:
• Fu J, Chai C, Chen L, Cai M, Ai B, Li H, i sur. (2023) Associations of Fish and Fish Oil Consumption With Incident Inflammatory Bowel Disease: A Population-Based Prospective Cohort Study. Inflamm Bowel Dis. https://doi.org/10.1093/ibd/izad262
