Postoje prilično uvjerljivi dokazi koji ukazuju da konzumacija ribe i morskih plodova tijekom trudnoće može imati pozitivan učinak na neurokognitivni razvoj djeteta, uključujući i potencijalno povećanje kvocijenta inteligencije (IQ). Ribe su bogat izvor omega-3 masnih kiselina, posebno dokozaheksaenske kiseline (DHA), koja je ključna za razvoj mozga i živčanog sustava fetusa.
Zašto je prehrana tijekom trudnoće važna za razvoj djetetovog mozga?
Prehrana buduće mame igra ključnu ulogu u razvoju mozga njezine bebe. Tijekom trudnoće i u prvim godinama djetetova života, mozak prolazi kroz intenzivan rast i razvoj. Ako organizam ne dobije dovoljno važnih nutrijenata u ovom razdoblju, to može trajno utjecati na djetetove kognitivne sposobnosti i mentalno zdravlje. Nažalost, kasniji unos hranjivih tvari ne može u potpunosti nadoknaditi propušteno.
No, dobra vijest je da se uravnoteženom prehranom majke, djetetu može pružiti odličan početak života. Posebno je važno u trudnoći unositi hranu bogatu nutrijentima koji potiču zdrav razvoj mozga bebe. Riba i plodovi mora ističu se kao izvrstan izbor jer sadrže:
• Omega-3 i omega-6 masne kiseline – ključne za razvoj mozga i živčanog sustava
• Jod – pomaže u pravilnom radu štitnjače, što je važno za rast i razvoj mozga
• Vitamin B12 i željezo – podržavaju stvaranje crvenih krvnih stanica i prijenos kisika do mozga
• Vitamin D – doprinosi zdravlju kostiju i imunološkog sustava
• Cink i mangan – sudjeluju u zaštiti stanica od oksidativnog oštećenja
Uvođenjem ribe u prehranu dva do tri puta tjedno, uz preporuku da se biraju vrste s nižim udjelom žive, trudnice mogu osigurati sve ove važne nutrijente.
Izloženost živi u plodovima mora i njezin utjecaj na neurokognitivni razvoj
Iako je živa poznata kao tvar koja može štetno djelovati na razvoj mozga bebe, važno je znati da taj rizik možemo kontrolirati. Ključ je u odabiru ribljih vrsta koje sadrže niže koncentracije žive i održavanju ravnoteže u prehrani. Velike ribe poput tune i sabljarke imaju više žive jer znatno dulje žive i nakupljaju živu tijekom života. S druge strane, manje ribe poput srdela, inćuna, pastrve i skuše sadrže znatno manje žive i istovremeno su bogate hranjivim tvarima koje pozitivno utječu na razvoj djetetova mozga.
Isto tako riba i plodovi mora bogati su i drugim nutrijentima koji mogu donijeti značajne koristi za kognitivni razvoj djeteta, što može nadmašiti potencijalne štetne učinke žive. Stoga je važno uzeti u obzir ravnotežu između potencijalnih štetnih učinaka izloženosti živi i korisnih učinaka koje konzumacija ribe može imati za neurokognitivni razvoj.
Povezanost između konzumacije ribe i IQ-a
Istraživanja su pokazala da konzumacija ribe može imati značajan pozitivan utjecaj na kognitivne sposobnosti djece, pri čemu se razlike u IQ-u kreću od 5.6 do 9.5 bodova, ovisno o količini ribe koju su majke konzumirale tijekom trudnoće. Djeca su imala veću vjerojatnost za različite neurokognitivne koristi, uključujući poboljšan verbalni IQ, kada su njihove majke konzumirale više od 340 g morskih plodova tjedno u usporedbi s onima koje su konzumirale manje od te količine tjedno. Ove brojke ukazuju na mnogo veću korist nego što se tradicionalno pripisuje drugim čimbenicima, poput dojenja, koje u prosjeku povećava IQ za 2.66 boda.
Zanimljivo je i to što su istraživanja pokazala da su djeca majki koje nisu konzumirale ribu u trudnoći imala gotovo tri puta veći rizik da budu hiperaktivna, dok su djeca majki koje su konzumirale morske plodove u količini većoj od 230 g tjedno imala smanjen rizik od razvoja ADHD-a (poremećaja pažnje s hiperaktivnošću). Ovi rezultati ukazuju na to da riba može imati značajan utjecaj na razvoj mozga i inteligenciju, što dodatno potvrđuje važnost prehrane tijekom trudnoće za razvoj djeteta.
Temeljem postojećih znanstvenih podataka, čini se da konzumacija ribe tijekom trudnoće može imati značajan pozitivan učinak na neurokognitivni razvoj djeteta, uključujući i povećanje kvocijenta inteligencije. Zdrav i uravnotežen prehrambeni obrazac majke tijekom trudnoće temelj je za poticanje razvoja djetetovog mozga i osiguravanje najboljeg mogućeg početka života.
Nutricionistički tim Vitaminoteke
Fotografija naslovnice: Freepik
Literatura:
• Golding J, Hibbeln JR, Gregory SM, Iles-Caven Y, Emond A, Taylor CM (2017) Maternal prenatal blood mercury is not adversely associated with offspring IQ at 8 years provided the mother eats fish: A British prebirth cohort study. Int J Hyg Environ Health 220, 1161–1167.
• Hibbeln CJR, Spiller P, Brenna JT, Golding J, Holub BJ, Harris WS, i sur. (2019) Relationships between seafood consumption during pregnancy and childhood and neurocognitive development: Two systematic reviews. Prostaglandins Leukot Essent Fatty Acids 151:14–36.
• Golding J, Taylor C, Iles-Caven Y, Gregory S (2022) The benefits of fish intake: Results concerning prenatal mercury exposure and child outcomes from the ALSPAC prebirth cohort. Neurotoxicology 91:22–30.
